There is no translation available, please select a different language.
 O franjevačkom samostanu iscrpne je
podatke ostavio fra Stjepan Vrljić, graditelj i prvi gvardijan
samostana. Ljetopis, napisan na Bosančici govori o tome kako su
franjevci, pritisnuti stalnim turskim napadima, 1715. godine pobjegli u
primorje, koje je tada bilo pod mletačkom vlašću. Najprije dolaze u
Rogoznicu, da bi 1716. godine bili pozvani u Omiš, gdje su od omiških
građana dobili na dar zemljište i staru crkvicu Gospe od Karmela na
Skalicama. Tu su sagradili samostan, gdje su se nastanili na jesen
1718. godine. Današnja crkva, u sklopu samostana, sagrađena je 1714.
godine, jer su zidovi stare crkve bili trošni i raspuknuti, a i crkva
je postala premalena.
|
Omiš Info 
O franjevačkom samostanu iscrpne je
podatke ostavio fra Stjepan Vrljić, graditelj i prvi gvardijan
samostana. Ljetopis, napisan na Bosančici govori o tome kako su
franjevci, pritisnuti stalnim turskim napadima, 1715. godine pobjegli u
primorje, koje je tada bilo pod mletačkom vlašću. Najprije dolaze u
Rogoznicu, da bi 1716. godine bili pozvani u Omiš, gdje su od omiških
građana dobili na dar zemljište i staru crkvicu Gospe od Karmela na
Skalicama. Tu su sagradili samostan, gdje su se nastanili na jesen
1718. godine. Današnja crkva, u sklopu samostana, sagrađena je 1714.
godine, jer su zidovi stare crkve bili trošni i raspuknuti, a i crkva
je postala premalena.
